undergraduate thesis
EKONOMSKE TEORIJE 20. STOLJEĆA

Marko Lerotić (2016)
University of Split
Faculty of economics Split
Metadata
TitleEKONOMSKE TEORIJE 20. STOLJEĆA : završni rad
AuthorMarko Lerotić
Mentor(s)Maja Mihaljević Kosor (thesis advisor)
Abstract
U današnje se vrijeme, doba stalnih promjena, događa kontinuirana konkurencija i nadmetanje među državama, te se do oporavka ne dolazi spontano ili nekim automatizmom, nego kao rezultat smišljene, na znanosti temeljene, ekonomske i ukupne politike prilagođene novonastalim okolnostima. Ekonomsko je djelovanje sve više posljedica komplementarnosti ljudskih i ambijentalnih uvjeta koji se više ne mogu podrazumijevati inertnima i/ili neutralnima. Mreža je struktura posebno prikladna da importira oblike koordinacije i generiranja informacija i znanja u sve prisutnijoj neizvjesnosti. John Maynard Keynes (poznat i kao Baron Keynes od Tiltona) je engleski ekonomist poznat kao osnivač makroekonomije te utemeljitelj ideja koje su bitno utjecale na politiku mnogih vlada u XX. stoljeću. Uz Keynesa se svakako mora izdvojiti Paul A. Samuelson, koji je bio osnivač poznatog poslijediplomskog odjela ekonomike na MIT-ju. Poznat je kao prvi Amerikanac koji je godine 1970. osvojio Nobelovu nagradu za ekonomiju za ukupni teorijski rad i osobito za doprinose unapređenju razine znanstvene analize u ekonomskoj znanosti. Samuelson je bio prvi ekonomist koji je stečena znanja iz područja fizike počeo koristiti i primjenjivati na ekonomske sisteme (točnije, područje termodinamike) te je time ustanovio metodu komparativne statike u ekonomiji. Jednako važan svakako je i Friedman, njegov doprinos znanosti je velik no nikako ne treba zanemariti i njegov doprinos širenju znanja. Friedmanova predavanja su bila nezaboravan doživljaj za svakoga studenta i ostavila su duboke tragova na mnogim budućim ekonomistima uključujući i budućega nobelovca, oca teorije racionalnih očekivanja Roberta Lucasa. Ekonomska politika, kao i svaka politika ima svoje postavljene ciljeve. Ciljevi ekonomskih politika svih država su svakako povećanje domaće proizvodnje, zaposlenosti, izvoza i investicije. Ekonomski sustav i ekonomska politika definiraju se sukladno tim ciljevima i tim redoslijedom. Nažalost, hrvatski ekonomski sustav i ekonomska politika nisu postavljeni tako. Bez mjera aktivne ekonomske politike niti će doći do smanjenja deficita niti javnog duga niti do promjene strukture gospodarstva, niti do njegovog oporavka. Alternativna politika treba 32 biti aktivna ekonomska politika koja će i dovesti do povećanja domaće proizvodnje, zaposlenosti i izvoza, a time i do smanjenja proračunskog deficita i javnog duga.
GranterUniversity of Split
Faculty of economics Split
PlaceSplit
StateCroatia
Scientific field, discipline, subdisciplineSOCIAL SCIENCES
Economics
General Economy
Study programme typeuniversity
Study levelundergraduate
Study programmeBusiness Studies
Academic title abbreviationuniv. bacc.oec.
Genreundergraduate thesis
Language Croatian
Defense date2016
Parallel keywords (Croatian)Ekonomska politika ekonomski sistemi
Resource typetext
Access conditionOpen access
Terms of usehttp://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/
URN:NBNhttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:124:940353
CommitterIvana Gizdić