CILJ: U radu su utvrđene epidemiološke značajke hepatitisa B na području Splitsko-dalmatinske županije u razdoblju od 1996.-2010. godine. USTROJ ISTRAŽIVANJA: Ovom povijesnom prospektivnom epidemiološkom studijom provedena je analiza hepatitisa B na području Splitsko-dalmatinske županije u razdoblju od 1996.-2010. godine. Prikazani su podatci o: cijepnom obuhvatu, broju novooboljelih (incidencija) i nositelja HbsAg (prevalencija) po pojedinim godinama navedenog razdoblja, prije i nakon uvođenja obveznog cijepljenja, spolu, dobnim skupinama, te je utvrđeno postoji li razlika u pobolu u odnosu na mjesto stanovanja (priobalje, Zagora, otoci). MJESTO ISTRAŽIVANJA: Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije. SUDIONICI: Svi prijavljeni oboljeli od hepatitisa B i HbsAg nositelji na području Splitsko-dalmatinske županje od 1996.-2010. REZULTATI: U razdoblju od 1996.-2010. godine ukupno je prijavljeno 277 oboljelih od hepatitisa B na području Splitsko dalmatinske županije. U istom razdoblju prijavljeno je 154 nositelja HBs Ag. Stopa incidencije bila je najviša na početku promatranog razdoblja 1996. godine i iznosila je 13,59 na 100 000 stanovnika, a najniža stopa zabilježena je 2010. godine i iznosila je 1,29/100000. stanovnika. Tijekom cijelog promatranog razdoblja uočava se trend sniženja incidencije. Analizirajući prosječne dobnospecifične stope uočava se da je incidencija najviša u dobnoj skupini od 20-29 godina. Analizom dobnospecifičnih stopa prije (1996.1999.) i nakon uvođenja (1999.-2010.) uočava se statistički najznačajnije sniženje incidencije također u dobnoj skupini od 20-29 godina Prevalencija HbsAg nositelja bilježi blago povišenje kroz promatrano razdoblje. Najviša stopa prevalencije HbsAg nositelja zabilježena je 2007. godine i iznosila je 4,74 na 100.000 stanovnika, a najniža stopa prevalencije 0,86 HbsAg nositelja zabilježena 2002. i 2003. godine. Prosječno je godišnje u promatranom razdoblju prijavljeno 18 bolesnika, s prosječnom godišnjom incidencijom od 3,98 oboljelih od hepatitisa B i 10 nositelja HbsAg, s prosječnom godišnjom prevalencijom od 2,21 HbsAg nositelja u promatranom razdoblju. ZAKLJUČCI: Hepatitis B još uvijek predstavlja značajan javnozdravstveni problem zbog dokazane veze s cirozom i karcinomom jetre. Uz provođenje općih mjera u suzbijanju i sprječavanju ove bolesti najučinkovitija mjera je cijepljenje sa provjerenim i sigurnim cjepivom. U prilog tome govore i rezultati ovog rada i dokazana statistički značajna razlika u prosječnim stopama incidencije prije i nakon uvođenja obveznog cijepljenja. Najznačajnije sniženje incidencije uočeno je upravo u dobnoj skupini od 20-29 godina u kojoj je i dobnospecifična stopa bila najviša.