Pages

Akumulacija elemenata u tragovima u morskim cvjetnicama u hrvatskom dijelu Jadrana
Akumulacija elemenata u tragovima u morskim cvjetnicama u hrvatskom dijelu Jadrana
Jelena Lušić
U radu je istražena raspodjela elemenata u tragovima (Al, As, Ba, Bi, Cd, Co, Cr, Cs, Cu, Fe, Li, Ni, Mn, Mo, Pb, Rb, Sb, Sn, Sr, Ti, Tl, U, V i Zn), glavnih elemenata (K i Mg), i elemenata rijetkih zemalja (La, Ce, Pr, Nc, Sm, Eu, Gd, Tb, Dy, Ho, ER, Tm, Yb, Lu i Y) u morskim cvjetnicama (Posidonia oceanica (Linnaeus) Delile, Cymodocea nodosa (Ucria) Ascherson i Zostera noltei Hornemann) u hrvatskom dijelu Jadrana. Istovremeno, određen je sadržaj navedenih elemenata u sedimentu, kao i...
Biološka i ekološka obilježja glavoča travaša, Zosterisessor ophiocephalus (Pallas, 1814) u Novigradskom moru
Biološka i ekološka obilježja glavoča travaša, Zosterisessor ophiocephalus (Pallas, 1814) u Novigradskom moru
Željana Đođo
Provedeno je prvo istraživanje bioloških i ekoloških osobitosti glavoča travaša, Zosterisessor ophiocephalus (Palllas, 1814) na području Novigradskog mora (Jadransko more). Tijekom istraživanja ulovljeno je 1229 jedinki, raspona ukupnih dužina tijela od 4,3 cm do 20 cm (12,30 ± 2,70 cm) i mase od 0,80 g do 76,96 g (20,11 ± 12,79 g). Omjer mužjaka i ženki iznosio je 1,13 : 1, što se statistički značajno ne razlikuje od očekivanog omjera (1:1). Srednja vrijednost ukupne dužine...
Biološke i ekološke značajke školjkaša Glycymeris nummaria (Linnaeus, 1758) u istočnom Jadranu
Biološke i ekološke značajke školjkaša Glycymeris nummaria (Linnaeus, 1758) u istočnom Jadranu
Marija Crnčević
Vrsta Glycymeris nummaria jedna je od tri vrste iz porodice Glycymerididae koje nastanjuju Jadransko more. Osim podataka o rasprostranjenosti i gustoći, vrlo je malo podataka objavljeno o biologiji i ekologiji ove vrste. Cilj ovog rada je bio istražiti rast i starost, ciklus razmnožavanja i razvoj gonada, sastav masnih kiselina u probavnoj žlijezdi i mišiću te djelovanje endolita kod vrste G. nummaria. Istraživanje je provedeno u Malostonskom zaljevu u razdoblju od siječnja do...
Biološko-ekološke karakteristike kokotića Lepidotrigla dieuzeidei Blanc & Hureau, 1973 i kokotića oštruljića Lepidotrigla cavillone (Lacepede, 1801) na području južnog Jadrana
Biološko-ekološke karakteristike kokotića Lepidotrigla dieuzeidei Blanc & Hureau, 1973 i kokotića oštruljića Lepidotrigla cavillone (Lacepede, 1801) na području južnog Jadrana
Tatjana Dobroslavić
Temeljni cilj ovog rada je analiza biološko-ekoloških karakteristika i utvrđivanje sličnosti odnosno različitosti između populacija kokotića, Lepidotrigla dieuzeidei Blanc & Hureau, 1973 i kokotića oštruljića, Lepidotrigla cavillone (Lacepède, 1801) u južnom Jadranu. Tijekom istraživanja ulovljeno je 1 027 jedinka kokotića i 1 105 kokotića oštruljića. Raspon ukupnih duljina tijela kokotića i kokotića oštruljića bio je od 7,76 do 14,14 cm (11,01 ± 1,12) i od 7,58 do...
Biološko-ekološke značajke bežmeka Uranoscopus scaber Linnaeus, 1758. u južnom Jadranu
Biološko-ekološke značajke bežmeka Uranoscopus scaber Linnaeus, 1758. u južnom Jadranu
Jadranka Sulić Šprem
Tijekom ovog istraživanja na području južnog Jadrana prikupljeno je ukupno 1279 jedinki bežmeka Uranoscopus scaber Linnaeus, 1758. Raspon ukupnih duljina tijela jedinki bio je od 8,45 do 36,0 cm (18,12 ± 3,54 cm), a mase od 11,52 do 618,7 g (102,25 ± 59,27 g). Omjer ženki i mužjaka u uzorku iznosio je 1:0,82. Statistički značajne razlike zabilježene su u srednjim vrijednostima jedanaest mofometrijskih odnosa između ženki i mužjaka. Duljinsko-maseni rast bežmeka je izometrijski...
Dinamika populacije kneza, Coris julis (Linnaeus, 1758) u istočnom Jadranu
Dinamika populacije kneza, Coris julis (Linnaeus, 1758) u istočnom Jadranu
Frane Škeljo
Tijekom jednogodišnjeg istraživanja populacije kneza u istočnom dijelu Jadrana analizirane su ukupno 1393 jedinke, od čega 214 primarnih mužjaka (15,3%), 433 sekundarna mužjaka (31,1%), 570 ženki (40,9%), 104 jedinke u prijelaznom obliku (7,5%), te 72 jedinke neodređenog spola (5,2%). Omjer mužjaka i ženki nije se značajno razlikovao od 1:1. Raspon ukupne dužine tijela svih analiziranih primjeraka iznosio je od 4,8 do 22,2 cm (12,3 ± 2,55 cm), a mase od 0,9 do 104,4 g (18,8 ±...
Dinamika populacije muzgavaca (Eledone cirrhosa (Lamarck, 1798) i Eledone moschata (Lamarck, 1798)) na području južnog Jadrana
Dinamika populacije muzgavaca (Eledone cirrhosa (Lamarck, 1798) i Eledone moschata (Lamarck, 1798)) na području južnog Jadrana
Zdravko Ikica
U ovoj su disertaciji predstavljeni rezultati istraživanja vrsta crni muzgavac (Eledone moschata) i bijeli muzgavac (Eledone cirrhosa) na području južnog Jadrana. Uzroci su prikupljani iz komercijalnih koćarskih lovina na području Crnogorskog primorja, od 2009. do 2012. godine, u okviru nacionalnog projekta „Biološki resursi, jestivi i nejestivi, u koćarskom ribolovu na Crnogorskom primorju“ (2009–2011.) Ministarstva znanosti Crne Gore, a napravljena je i analiza podataka ulova...
Dinamika populacije vrste Illex coindetii (Vérany, 1839) (cephalopoda: ommastrephidae) na području istočnog Jadrana
Dinamika populacije vrste Illex coindetii (Vérany, 1839) (cephalopoda: ommastrephidae) na području istočnog Jadrana
Mirela Petrić
U ovoj su disertaciji predstavljeni rezultati istraživanja vrste Illex coindetii (Vérany, 1839) na području istočnog Jadranskog mora. Dio uzoraka (N = 12113) je sakupljen tijekom višegodišnjih ribarstvenobioloških istraživanja obavljenih na području istočnog Jadrana, a drugi dio (N = 1287) tijekom jednogodišnjeg mjesečnog uzorkovanja na području srednjeg istočnog Jadrana. Rezultati pokazuju da je lignjun rasprostranjen uzduž istočnog Jadrana, a preferira veće dubine između...
Dinamika zooplanktona u zatvorenim morskim ekosustavima (Mljetska jezera, NP „Mljet“)
Dinamika zooplanktona u zatvorenim morskim ekosustavima (Mljetska jezera, NP „Mljet“)
Marijana Miloslavić
Istraživanjima su obrađene su godišnje sukcesije sastava, brojnosti, biomase i vertikalne raspodjele mezozooplanktonskih populacija mljetskih jezera te vanjske postaje Gonoturska od veljače 2008. do veljače 2009. godine. Uspoređeni su povijesni podaci istraživanja Velikog jezera od 1952. do 2001. godine sa našim rezultatima. Uzorci su sakupljeni u dva vertikalna sloja s dvije zooplanktonske mreže različitih finoća tkanja, 125 i 200 µm. Zabilježen je prosječni gubitak ukupne...
Effect of sedimentation on growth and distribution of seagrasses in the western part of Novigrad sea, Croatia
Effect of sedimentation on growth and distribution of seagrasses in the western part of Novigrad sea, Croatia
Melita Mokos
Seagrass meadows are extremely important as primary producers and as a habitat. They stabilize the substrate and protect the coastline from the erosion. They have enormous potential to trap carbon from the atmosphere so they act as a carbon sink. Seagrass loss is present worldwide due to anthropogenic activities and also climate change. Sediment burial of seagrass is one of the reasons for global seagrass decline. This research used videography method to document changes in sediment...
Epizootiološke i epidemiološke osobitosti ličinke III stupnja oblića Anisakis spp. u Jadranskom moru i priobalju
Epizootiološke i epidemiološke osobitosti ličinke III stupnja oblića Anisakis spp. u Jadranskom moru i priobalju
Vedran Poljak
U prvom dijelu ove disertacije predstavljeni su rezultati istraživanja oblića Anisakis spp. (Dujardin, 1845) u parateničnim domaćinima. Za epizootiološko istraživanje uzorkovano je šest ribljih vrsta: inćun (Engraulis encrasicolus), srdela (Sardina pilchardus), oslić (Merluccius merluccius), pišmolj (Merlangius merlangus), plavica (Scomber japonicus) i tunj (Thunnus thynnus) te jedna vrste glavonošca (Illex coindetii) na području srednjeg dijela istočnog Jadranskog mora tijekom...
Genetska varijabilnost i struktura populacija komarče Sparus Aurata (Linnaeus, 1758) u istočnom Jadranu
Genetska varijabilnost i struktura populacija komarče Sparus Aurata (Linnaeus, 1758) u istočnom Jadranu
Iva Žužul Vrgoč
Posljednjih godina zamijećeno je značajno povećanje ulova divlje komarče u istočnom dijelu Jadranskog mora. Smatra se kako ubrzani porast kaveznog uzgoja doprinosi povećanju populacija komarči kao posljedica bježanja iz kaveznih uzgojnih instalacija. S obzirom na izvjesnost križanja uzgojnih i prirodnih populacija, ukazala se potreba procjene razine introgresije uzgojnog genotipa u prirodnim populacijama komarče, za što je u ovoj studiji korišten standardizirani set od dvadeset i...

Pages