Bakterije iz roda Acinetobacter su Gram-negativni, aerobni, nefermentativni, nepokretni i oksidaza-negativni kokobacili široko rasprostranjeni u prirodi. Među 44 vrste opisane unutar ovog roda, A. baumannii uzrokuje najveći dio bolničkih Acinetobacter infekcija te je klinički i epidemiološki najvažniji patogen roda. Međutim, druge vrste iz roda Acinetobacter, među kojima A. calcoaceticus, A. haemolyticus, A. junii, A. johnsonii i A. radioresistens se sve učestalije pojavljuju kao uzročnici bolesti te izoliraju iz kliničkih uzoraka. U posljednjem desetljeću zabilježen je nagli porast rezistencije na antibiotike naročito kod A. baumannii, ali i kod drugih oportunističkih patogena iz ovog roda, a koja je do sada utvrđena na gotovo sve antibiotike koji se koriste u terapijskom liječenju. Proizvodnja intrinzičnih tipova β-laktamaza, naročito karbapenem-hidrolizirajućih oksacilinaza (OXA) klase D po Ambleru te β-laktamaza Acinetobacter-izvedenih cefalosporinaza klase C, te prekomjerna ekspresija efluks pumpi i smanjena propusnost stanične membrane osnovni su mehanizmi višestruke rezistencije na antibiotike kod A. baumannii. Saznanja o mehanizmima rezistencije kod drugih vrsta iz roda Acinetobacter zasad su vrlo ograničena. Pojava rezistencije na karbapeneme kod A. baumannii veliki je terapijski problem zbog vrlo ograničenih terapijskih opcija liječenja. Rezistencija na karbapeneme kod A. baumannii se naglo proširila od 2008. godine diljem Hrvatske i u 2013. godini neosjetljivost na imipenem iznosi visokih 79%, a na meropenem 80%. U porastu je i rezistencija na ampicilin/sulbaktam (33%), a za razliku od prethodne godine po prvi put su registrirani i izolati rezistentni na kolistin (Tambić-Andrašević i Tambić, 2014). Oba antibiotika su lijekovi izbora u terapijskom liječenju infekcija uzrokovanih karbapenem-rezistentnim A. baumannii sojevima. Ovako značajan porast učestalosti izolacije karbapenem-rezistentnih A. baumannii sojeva u samo nekoliko godina u Hrvatskoj, posljedica je širenja novog klona A. baumannii unutar najvećih hrvatskih bolnica.Od 2002. do 2009. godine u KBC-u Split bilo je prisutno epidemijsko pojavljivanje karbapenem-rezistentnog A. baumannii koji je pripadao EU 1 klonu i imao sposobnost hiperprodukcije OXA-51 β-laktamaze, da bi tijekom 2009. i 2010. godine u KBC-u Split te u KBC-u Zagreb dominantan bioklinički soj A. baumannii koji proizvodi karbapenemazu OXA-72, a pripada EU 2 klonu.