prikaz prve stranice dokumenta PROMJENE U DEMOGRAFSKOJ SLICI REPUBLIKE HRVATSKE OD POPISA STANOVNIŠTVA 2011. DO 2017. GODINE
  Preuzmi
PDF 1.92 MB
diplomski rad
PROMJENE U DEMOGRAFSKOJ SLICI REPUBLIKE HRVATSKE OD POPISA STANOVNIŠTVA 2011. DO 2017. GODINE
Dioplomski rad
Split: Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet, 2017. urn:nbn:hr:124:013534
Karalić, Maja
Sveučilište u Splitu
Ekonomski fakultet

Citirajte ovaj rad

Karalić, M. (2017). PROMJENE U DEMOGRAFSKOJ SLICI REPUBLIKE HRVATSKE OD POPISA STANOVNIŠTVA 2011. DO 2017. GODINE : Dioplomski rad (Diplomski rad). Split: Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:124:013534

Karalić, Maja. "PROMJENE U DEMOGRAFSKOJ SLICI REPUBLIKE HRVATSKE OD POPISA STANOVNIŠTVA 2011. DO 2017. GODINE : Dioplomski rad." Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet, 2017. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:124:013534

Karalić, Maja. "PROMJENE U DEMOGRAFSKOJ SLICI REPUBLIKE HRVATSKE OD POPISA STANOVNIŠTVA 2011. DO 2017. GODINE : Dioplomski rad." Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet, 2017. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:124:013534

Karalić, M. (2017). 'PROMJENE U DEMOGRAFSKOJ SLICI REPUBLIKE HRVATSKE OD POPISA STANOVNIŠTVA 2011. DO 2017. GODINE : Dioplomski rad', Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet, citirano: 19.04.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:124:013534

Karalić M. PROMJENE U DEMOGRAFSKOJ SLICI REPUBLIKE HRVATSKE OD POPISA STANOVNIŠTVA 2011. DO 2017. GODINE : Dioplomski rad [Diplomski rad]. Split: Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet; 2017 [pristupljeno 19.04.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:124:013534

M. Karalić, "PROMJENE U DEMOGRAFSKOJ SLICI REPUBLIKE HRVATSKE OD POPISA STANOVNIŠTVA 2011. DO 2017. GODINE : Dioplomski rad", Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet, Split, 2017. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:124:013534

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:124:013534
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovPROMJENE U DEMOGRAFSKOJ SLICI REPUBLIKE HRVATSKE OD POPISA STANOVNIŠTVA 2011. DO 2017. GODINE : Dioplomski rad
AutorMaja Karalić
MentorElza Jurun (mentor)
MBZ: 106474
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Splitu
Ekonomski fakultet
Split
Datum i država obrane2017-09, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Ekonomija
Kvantitativna ekonomija
Sažetak
U ovom radu je prikazana statistička analiza demografskih promjena od posljednjeg popisa stanovništva 2011. RH do 2017. godine. U RH su uočeni nepovoljni demografski trendovi koji se očituju u dugogodišnjem smanjivanju ukupnog broja stanovnika, smanjujućem fertilitetu, prirodnoj depopulaciji (negativni prirodni prirast), demografskom starenju, kontinuiranom povećanju očekivanog trajanja života, povećanju prosječne starosti stanovništva, nedostatku radne snage na već dugo depopulacijskim prostorima, problemu skrbi o starijim samačkim kućanstvima na velikom, rijetko naseljenom prostoru, problemu mirovinskog, zdravstvenog i sustava socijalnog osiguranja, emigracijskoj depopulaciji i već dugogodišnjem ekonomskom padu. Postavljene hipoteze su dovele do zaključka: žene se sve više odlučuju na visoko obrazovanje i posao. Takvi čimbenici dovode do odgađanja stupanja u bračnu zajednicu i odgađanja rađanja prvog djeteta, a samim time se pomiče dobna granica rađanja i žene rađaju u kasnijoj životnoj dobi, kada su manje reproduktivne te posljedično s tim pada stopa nataliteta i fertiliteta koja je nužna za obnavljanje stanovništva. Svjetska kriza je utjecala na gospodarstvo u RH i na smanjeni životni standard koji je jedan od odlučujućih čimbenika koji utječu na rađanje djece. Raste udio odseljenog stanovništva u reproduktivnoj dobi, što se negativno odražava na demografsku sliku RH jer neće imati tko rađati ukoliko se nastavi ovaj trend. Prisutan je sve veći trend rasta razvoda u RH i pad popularnosti brakova, raste broj obiteljskih parova bez djece, a tipična hrvatska obitelj smanjena je po broju članova koji u njoj žive, dok istodobno pada broj obitelji s djecom te prisutni čimbenici itekako utječu na smanjenje stope nataliteta. Kako bi se spriječili navedeni dosadašnji demografski trendovi, potrebno je provoditi aktivnu demografsku politiku. To se posebno odnosi na obiteljsku politiku koja bi omogućila roditeljima lakše usklađivanje podizanja djece s poslovnim obvezama i selektivnu imigracijsku politiku u depopulacijska područja.
Sažetak (engleski)
This paper presents a statistical analysis of demographic changes from the last Census of Population in 2011. to the 2017. in the Republic of Croatia there have been unfavorable demographic trends that are manifested in the long-term reduction in total population, reduced fertility, natural depopulation (negative natural increase), population ageing, continuous increase in life expectancy, increase in average age, lack of workforce of the depopulated areas, the problem of elder care in single households on a large, rarely populated area, the problem of social welfare system and health care, migration depopulation and long-term economic downturn. Hypotheses have led to the conclusion: women are more educated and employed. These factors lead to delaying marriage as well as the birth of the first child and consequently the average age of woman giving birth rises. Women give birth at older age, when they are less reproductive and consequently the birth rate and fertility rate decrease. Global economic crisis has affected the economy of the Republic of Croatia and lower standard of living, which is one of the decisive factors of having children. The proportion of the displaced population in the reproductive age is growing increasing, which negatively reflectes on the demographic image of RH, because no one will give birth, if this trend continues. There is an increasing trend of divorces in the RH and decline in the popularity of marriages, the number of families with no children increases and the typical Croatian family is reduced by the number of members living in it. At the same time, the number of families with children is decreasing and the attending factors affect the reduction of birth rate. In order to prevent the above mentioned factors, it's necessary to combine an active demographic policy. This especially refers to the family policy that would make it easier to coordinate the upbringing of children for those parents with businesses obligations and selective immigration policy in depopulated areas.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:124:013534
Studijski programNaziv: Turizam i hotelijerstvo
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra ekonomije (mag. oec.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
RepozitorijREFST
Datum i vrijeme pohrane2017-11-03 08:25:40