Predmet istraživanja ovog rada su lokacijski elementi sustava gospodarenja otpadom na otoku Braču. Drugim riječima istraživalo se je li model gospodarenja otpadom planiran u strateškim dokumentima, a koji uključuje županijski centar za gospodarenje otpadom u Lećevici, ekonomski efikasniji od alternativnog modela gdje se otpad prikuplja i obrađuje na samom otoku Braču. Nadalje, analizirale su se i dvije lokacije na otoku Braču kao potencijalne lokacije prikupljanja i moguće obrade otpada: lokacija Košer (prostornim planom Splitskodalmatinske županije određena kao lokacija pretovarne stanice, a za sada se još uvijek koristi kao odlagalište) i lokacija Kupinovica (također se za sada koristi kao odlagalište). Za potrebe ovog istraživanja, promatrano je 8 lokacija nastajanja otpada, tj. 8 JLS otoka Brača. Osim ekonomskih čimbenika, koji se mogu egzaktno utvrditi, pri analizi lokacija na otoku Braču, analizirala se i društvena komponenta, tj. stajalište populacije stanovništva otoka o objektu tj. o njegovoj lokaciji, putem anketnog upitnika. Prva hipoteza postavljena u istraživanju je: H1 Ekonomski su efikasnija rješenja zatvorenog sustava gospodarenja otpadom na otoku u odnosu na odvoz na Lećevicu. Na temelju provedene ekonomske analize hipoteza se prihvaća kao istinita. Druga hipoteza postavljena u ovom istraživanju je: H 2 Optimalna lokacija za obradu otpada na otoku Braču je lokacija Košer. Analiza društvene komponente je pokazala da nema značajnije razlike u preferencijama ispitanika za lokaciju obrade otpada Košer i Kupinovica pa na temelju isključivo provedene ekonomske analize, prvenstveno uvažavajući lokacijske čimbenike, hipoteza nije prihvaćena kao istinita.