Pages

Aktivnosti, pritisci i konflikti na obalnom području Kaštelanskog zaljeva
Aktivnosti, pritisci i konflikti na obalnom području Kaštelanskog zaljeva
Marija Novokmet
U ovom diplomskom radu se razmatra stanje obalnog područja Kaštelanskog zaljeva, koje je duži niz godina, a i danas, izloženo intenzivnom antropogenom utjecaju. Zbog povoljnog geografskog položaja područje Kaštelanskog zaljeva se godinama naseljavalo što je dovelo do razvoja djelatnosti, poglavito poljoprivrede, industrije i turizma. Razvoj navedenih djelatnosti je poboljšao život stanovnicima, a istovremeno se stvorio veliki pritisak na obalno područje i morski ekosustav....
Analiza meteoroloških uvjeta odgovornih za poplave od 29. listopada 2018.
Analiza meteoroloških uvjeta odgovornih za poplave od 29. listopada 2018.
Ana Radovčić
U ovom radu analizirani su meteorološki uvjeti odgovorni za poplave od 29. listopada 2018. godine. Podaci su obrađeni pomoću statističkih metoda: srednja vrijednost, klizni srednjaci, a prikupljani su tijekom razdoblja od 1. lipnja do 31. listopada od strane Državnog hidrometerološkog zavoda. Prikazani su pomoću raznih grafova koji su pokazali satne vrijednosti analiziranih meteoroloških uvjeta (tlak zraka, temperatura zraka, oborine) kroz navedenih pet mjeseci. Analizom...
Analiza mjerenja površinske temperature mora na postaji "Glava gata"
Analiza mjerenja površinske temperature mora na postaji "Glava gata"
Bepo Šoša
U ovom radu analizirana je vremenska promjenjivost površinske temperature mora koja se mjerila na postaji Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu u razdoblju od 2000 do 2013. godine. Podatci su obrađeni statističkim metodama: srednja vrijednost, standardna devijacija, anomalije, klizni srednjaci, a skupljani su tijekom 14 godina. Pomoću grafova prikazani su tjedni, mjesečni i godišnji srednjaci mjerenja. Dobiveni su odgovori na pitanja u vezi klime na području Splita, koliki...
Analiza poplave od 29. listopada 2018. godine
Analiza poplave od 29. listopada 2018. godine
Stojan Šoše
Ovaj rad donosi pregled oceanografske situacije od 29. listopada 2018. godine kada je značajni broj mjesta na Jadranskoj obali pogodila poplava. Za promatranje i analizu situacije korišteni su minutni podaci sa mareografskih i meteoroloških postaja. Obradom podataka dobiveni su odgovori na pitanje o meteorološkim i oceanografskim uvjetima koji su vladali taj dan i koji su prouzročili značajno podizanje razine mora. Značajnije podizanje razine mora zabilježeno je na postajama...
Bio-ekološke značajke vrste Ommastrephes caroli (Cephalopoda: Ommastrephidae) na području istočnog Jadrana
Bio-ekološke značajke vrste Ommastrephes caroli (Cephalopoda: Ommastrephidae) na području istočnog Jadrana
Marija Dadić
Leteći lignjun pripada veoma rijetkim glavonošcima Jadranskog mora čija je biologija gotovo nepoznata. 'Leteći lignjuni' su naziv dobili zbog svoje sposobnosti iskakanja iz vode, jer mlade juvenilne jedinke kad bježe od predatora često iskaču iznad površine mora. Do danas, svega su četiri prijavljena zapisa ove vrste u Jadranu. U rujnu 2020. godine ukupno su prikupljene 23 juvenilne jedinke letećeg lignjuna na području srednjeg istočnog Jadrana, i to na području otoka ...
Bioaktivne komponente jadranskih algi
Bioaktivne komponente jadranskih algi
Lucija Bačkov
Alge su široka skupina uglavnom vodenih fotosintetskih organizama koje se s obzirom na dimenziju talusa dijele na mikroalge i makroalge. Široko su rasprostranjene u morskim ekosustavima a njihova biomasa predstavlja vrijednu sirovinu. Od 17-og stoljeća alge se koriste kao hrana u Aziji, a sve više i u drugim zemljama gdje se smeđe (Odjeljak: Ochrophyta), crvene (Odjeljak: Rhodophyta) i zelene (Odjeljak: Chlorophyta) alge mogu naći u obliku ekstrakata koji se koriste u farmaceutskoj,...
Bioaktivni spojevi morskog podrijetla
Bioaktivni spojevi morskog podrijetla
Lucija Gazdić
U ovom radu opisani su odabrani biološki aktivni spojevi izolirani iz morskih organizama i mikroorganizama čija je aktivnost istražena, a primjena korisna u mnogim industrijama. Mnogi od opisanih spojeva postali su nezamjenjivi nutraceutici i farmaceutici. Od bioaktivnih spojeva istraženih u ribi i rakovima te njihovim nusproizvodima višestruko nezasićene masne kiselina te njihova uloga i primjena u zdravlju ljudi su među najinteresantnijima. Nadalje rad opisuje ulogu i primjenu...
Biološka i uzgojna obilježja tune
Biološka i uzgojna obilježja tune
Ana Budimir
Cilj ovog rada je predstaviti tune, kao vrste morskih riba porodice Scombridae. Tune su najrazvijenije meĎu skušovkama, a od četrnaest vrsta tuna, plavoperajne tune (atlantska, pacifička i juţna), ţutoperajna tuna, tunj prugavac, tunj dugokrilac i velikooka tuna se često navode kao komercijalno najznačajnije vrste. Tijela svih riba iz ove porodice su robustna, izduţena i aerodinamična. Preferiraju ţivot blizu površine tropskih, suptropskih i umjerenih oceana i mora. Vaţni...
Biološke značajke kovača (Zeus faber) kao kozmopolitske vrste riba
Biološke značajke kovača (Zeus faber) kao kozmopolitske vrste riba
Roberta Frleta
U radu su opisane najvažnije biološke značajke kovača, kao kozmopolitske vrste riba, na temelju dosadašnjih istraživanja. Kovač je gospodarski značajna vrsta, no njegove biološke osobitosti onemogućuju mu brzu obnovu populacija. Dužina prve spolne zrelosti nalazi se u rasponu od 25 – 35 cm što predstavlja najveći problem u stvaranju novih generacija. Ova veličina predstavlja prekretnicu u promjeni prehrane, s manje ribe i rakova na gotovo potpunu prehranu većom ribom. U...
Biološki aktivne tvari iz morskih beskralježnjaka
Biološki aktivne tvari iz morskih beskralježnjaka
Tonći Milardović
Morski beskralježnjaci su skupina unutar životinjskog carstva koja ima široku rasprostranjenost i raznolikost. Kod nekih skupina morskih bekralježnjaka kao što su spužve, žarnjaci, mekušci, mahovnjaci i mješčićnice pronalazimo veliki broj sekundarnih metabolita koje ovi organizmi koriste u svrhu obrane od predatora, komunikacije ili kao prednost pri kompeticiji. S početkom 20. stoljeća otkriveno je kako ovi sekundarni metaboliti posjeduju različita farmakološka...
Biomimetika: Robotske ribe
Biomimetika: Robotske ribe
Barbara Borčić
U ovom radu opisana su dva istraživanja u kojima su se koristile biomimetičke robotske ribe. Biomimetika je analitički i sintetski proces u kojem biolozi i inženjeri dupliciraju biološke strukture i/ili funkcije te ih primjenjuju u mehaničkim strojevima, robotima itd. Biomimetičke robotske ribe izgrađuju se iz tri razloga: za testiranje bioloških hipoteza, za izradu novog dizajna za podvodna vozila te za zabavu ili edukaciju. Biolozi i inženjeri prvo izaberu ciljnu funkciju ili...
Bolesti riba uzrokovane virusima
Bolesti riba uzrokovane virusima
Lucija Rakuljić
U ovom radu opisani su virusi i bolesti koje uzrokuju kod riba. Virusi su infektivni entiteti na granici živog svijeta. U jednoj litri morske površinske vode se nalazi 10 milijardi mikroorganizama i 100 milijardi virusa. Virusnoj infekciji podložne su sve skupine živih organizama, od jednostaničnih do višestaničnih. Većinom su virusi korisni u ekosustavu, no određene vrste su patogene što se može negativno odraziti na uzgoj važnih morskih organizama. Ribe su izložene stresu kako...

Pages